BREYER, Mirko
traži dalje ...BREYER, Mirko, antikvar i kulturno-književni povjesnik (Varaždin; 23. X 1863 — Zagreb, 29. XII 1946). Nižu gimnaziju i trgovačku školu polazio u Varaždinu, Zagrebu i Trstu. Od 1879. do 1881. radio je u predstavništvu tršćanske trgovačke kuće Bienenfeld u Adenu, a potom nastavio studij na višim ekonomsko-komercijalnim školama u Trstu, Beču, Leipzigu, Münchenu i Hamburgu. Uz to se bavio knjižarstvom. God. 1890. stupio je kao poslovni drug u očevu trgovinu, a 1903. preselio se u Zagreb, gdje sljedeće godine otvara nakladnu i komisionu knjižaru i znanstveni antikvarijat, pod nazivom Slavenski (hrvatski) znanstveni antikvarijat. Knjižaru je 1920. preuzelo dioničko društvo pod imenom Jugoslavenska znanstvena knjižara, a B. je do 1928. vodio antikvarijat. Upravitelj je »Obnove«, jugoslavenskoga nakladnog dioničkog društva (1929–40). Od 11. XI 1941. do 10. IV 1942. zatvoren je u Staroj Gradiški s grupom slobodnih zidara, kojima je pristupio prije I svjetskog rata. God. 1942. i 1943. bio je dvaput zatvaran. Nakon rata do potkraj 1946. bibliotekar je Nakladnog zavoda Hrvatske. Bio je član Društva hrvatskih književnika, PEN kluba, predsjednik Kluba knjižara i prvi predsjednik anticionističkog udruženja Narodni rad; povjerenik Arheološkog muzeja u Zagrebu, član Hrvatskoga starinskog društva u Kninu, Hrvatskoga glazbenog zavoda, Društva umjetnosti, Bratovštine hrvatskih ljudi u Istri i Matice hrvatske. Radove iz književnosti, kulturne povijesti, tiskarstva i bibliotekarstva objavljivao je u publikacijama Obzor (1880, 1893, 1919, 1921), Hrvatska (1890–91), Vienac (1894–1902, 1927), Prosvjeta (1895, 1901, 1903), Građa za povijest književnosti hrvatske (1901), Nada (1901), Smotra dalmatinska (1901), Vidici (1903, 1938), Hrvatski bibliofil (1905), Vitezović (1905), Börsenblatt für den Deutschen Buchhandel (Leipzig 1910), Glasnik slobodne zidarske lože »Ljubav bližnjega« (1913–14), Savremenik (1920, 1927–28), Šestar (1921–22), Nova Evropa (1922), Narodna starina (1923, 1925, 1933), Hrvatska revija (1925, 1928), Knjižarstvo (1928), Hrvatsko kolo (1931, 1934, 1937, 1939), Novo doba (1931), Grafička revija (1932, 1936–37), Hrvatska književna kritika (1935), Annales de l’Institut français de Zagreb (1940), Senj (1940), Les Croates (1942), Časopis za hrvatsku povijest (1943), Naša domovina (1943), Prager Presse (1943), Kazališni list (1945/46), Za nas (1946), Ostvarenja (1947). Nakon smrti objelodanjeni su mu radovi u Narodnoj knjizi (1949–50), Filateliji (1952), Librima (K?benhavn 1955), Otočkom ljetopisu Cres–Lošinj (1973). — B. je u nas prvi na znanstvenoj osnovi vodio antikvarijat. Prvotiske i druga rijetka djela hrvatskih i slavenskih pisaca sam je pronalazio ili nabavljao preko svojih razgranatih veza širom zemlje i svijeta. Njegovi su katalozi uvršteni u red važnih bibliografskih pomagala. Više knjiga, stampata te drugih vrijednih predmeta poklonio je zagrebačkim kulturnim institucijama.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
BREYER, Mirko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 13.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/breyer-mirko>.